top of page
Search
  • Writer's pictureJovana Milić

COVID-19, deveti deo


Italija, četvrti deo


Jedan prijatelj mi je juče poslao poruku: "Pišeš li "Besnilo 2"?" Ma koliko mi ideja o takvom jednom podvigu bila primamljiva, realnost je uglavnom drugačija. Dani mahom prolaze u balansiranju izvršavanja već započetih poslova vezanih za naša istraživanja u HIV-u i praćenja epidemije, i to ne samo iz hobija, nego i po zadatku koji mi je namenjen u bolnici u ovom trenutku. Naša bolnica već desetak dana funkcioniše u tzv. "epidemiološkom" režimu rada (uključujući i mene lično), a većina aktivnosti je posvećena tekućoj epidemiji. Protivepidemijske mere su takođe obezbradile sve muške članove naše bolnice, po direktivi koje su stigle odozgo.


U Modeni su trenutno registrovana 33 slučaja. Nisu svi hospitalizovani. Zapravo, nijedan slučaj nije registrovan u gradu Modeni, već su svi slučajevi iz okolnih gradova koji pripadaju našoj provinciji, a u vezi sa lombardijskim žarištima (mada jasno, sada je ustanovljena i "lokalna" transmisija). Emilija-Romanja je preuzela drugo mesto po broju slučajeva posle Lombardije, "potisnuvši" Veneto, a mere socijalne distance (ne znam da li postoji bolji izraz na srpskom) su i dalje na snazi. Naporno i uzbudljivo u bolnici, a u gradu je kao i uvek, dok rafovi u marketima ne podsećaju na Balkan 1993. godine. Koliko čujem, u Nemačkoj je nestašica sredstava za dezinfekciju.


Što se tiče mera socijalne distance, pronašla sam jedan interesantan pregledni rad koji sumira mere socijalne distance u ne-zdravstvenim ustanovama u slučaju pandemijskog gripa. Mene je iznenadilo da je nivo dokaza dosta nizak, da su više mere "zdravog razuma" i empirijskog iskustva. Više o tome na: https://wwwnc.cdc.gov/eid/article/26/5/19-0995_article…. Takođe sam saznala zašto Italijani imaju otpor prema izrazu "karantin" i često mešaju izolaciju s karantinom. Njih taj izraz strašno podseća na broj 40 (quaranta) i stalno treba ponavljati da ova mera ne podrazumeva 40 dana ograničenog kretanja. Postoje grupe koje se zalažu za izraz "izolacija od poverenja/poverljiva izolacija" (isolamento fiduciario).


Prema najnovijem izveštaju Štaba civilne zaštite od 3. marta 2020, u Italiji je trenutno registrovano 2502 slučaja, od toga 160 zadovoljava definiciju ozdravljenja (videti kasnije), dok je 79 preminulo, što daje letalitet od 3,2%. Među žrtvama se nalazi i dr Ćilezi, poznati istraživač koji je promovisao doll terapiju kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću. Nisu još potpuno jasne okolnolnosti u kojima je preminuo u bolnici Mađore u Parmi, ali se vrlo verovatno zarazio u Bergamu, u gradu gde je proveo najveći deo radnog veka. Upravo je Bergamo bio razmtran kao jedan od gradova na koje bi bila proširena mera karantina, ali se od toga odustalo za sada (još nije dato objašnjenje, ali će o tome verovatno raspravljati na konferenciji za novinare popodne).


Juče uveče je Vlada usvojila preporuke Naučnog komiteta koji predlaže dodatne mere u borbi sa epidemijom COVID-19. Usvojene mere koje će biti distribuirane svim građanima Italije (a ne samo onima u tzv. crvenoj zoni) podrazumevaju održavanje razdaljine veće od jednog metra, pozdravljanje na daljinu, bez rukovanja i ljubljenja, izbegavanje masovnih okupljanja, dok se osobama starijim od 65 godina savetuje da ne izlaze iz kuće bez preke potrebe. Sportski događaji će biti odloženi najmanje 30 dana, mada se razmatra odigravanje utakmica bez publike. Ovo mere dolaze od grupe stručnjaka, mahom epidemiologa, zaposlenih, opet mahom, u Višem institutu za zdravlje (ISS, italijanski Batut). ISS je pre nekoliko dana potpisao poseban ugovor s Štabom civilne zaštite i Vladom, prema kome je kontrola nad situacijom poverena ISS-u, dok Vlada i Štab civilne zaštite pružaju logističku podršku. Naučne institucije imaju zeleno svetlo za sve mere koje smatraju neophodnim.


U skladu sa dimanikom situacije, menjaju se i procedure na dnevnom nivou. Otkad je ISS savetovao da se ne radi bris osobama u kontaktu bez simptoma, pozitivnost na testu je porasla sa 4% na 10%. Ovaj korak ima smisla iz više razloga, ne radi se samo o uštedi testova:

1) ako se osobi koja je imala rizičan kontakt i ne ispoljava nikakve simtpome uradi bris koji je negativan na SARS-CoV-2, to ne isključuje mogućnost razvijanja infekcije u narednih 14 dana, a test detektuje samo aktivnu virusnu replikaciju;

2) asimptomatska osoba negativna na testu je i dalje rizik za okolinu, te bi svakako trebalo da bude u kućnom karantinu/izolaciji.

Na ovome insistiraju i prof. Silvio Bruzafero i prof. Đovani Reca iz ISS-a koji se pojavljuju na konferencijama za novinare Štaba civilne zaštite. Takođe insistiraju na tome da građani moraju da uzmu aktivno učešće u ovoj borbi, poštujući propisane mere.


Takođe treba imati u vidu ograničenost samog nazofaringealnog brisa. Radovi već pokazuju da negativan PCR iz nazofaringealnog brisa ne isključuje SARS-CoV-2, jer senzitivnost može biti niža jer zavisi od načina na koji je uzet bris. Da bi se bris uzeo pravilno, treba ući štapićem oko 10cm kroz nozdrvu. Drugo objašnjenje je da su receptori za SARS-CoV-2 dominantno u donjim respiratornim putevima, pa se nekad "ne uhvati" u gornjim respiratornim putevima.


Definicija ozdravljenja je izdata u dokumentu koji potpisuje Radna grupa virusologa, epidemiologa i infektologa, formirana od strane Ministarstva zdravlja. Ozdravljenje podrazumeva dva negativna PCR testa (nazofaringealni bris) na SARS-CoV-2 u razmaku od 24h. Broj ozdravljenja će verovatno biti potcenjen, jer je teško organizovati službe da rade dva testa u razmaku od 24h za ozdravljenje, jer su prezauzeti testovima za suspektne slučajeve.


ISS takođe radi superviziju svih potvrđenih slučajeva. Svaki pozitivan bris se iz regionalnih laboratorija šalju u Rim koji ponovo analizira. Za sada su potvrdili trećinu prijavljenih slučajeva, a u samo desetak je identifikovana diskrepanca između regionalne laboratorije i ISS-a. Drugu stvar koju će ISS u narednim mesecima verifikovati su prijavljeni smrtni slučajevi. Biće evaluirani svi prijavljeni smrtni slučajevi uvidom u medicinsku dokumentaciju preminulih. O ovome se priča vrlo otvoreno na konferencijama za novinare.


Ono što mi se čini da treba bolje objašnjavati ljudma (nekad i lekarima) je da činjenica da od COVID-19 umiru uglavnom stariji ne znači da je nemoguće da od ove bolesti umre i osoba "punog zdravlja". Prisustvo hroničnh bolesti i starija uzrasna dob predstavlja samo veći rizik za nepovoljni ishod, ali ne znači da se on ne beleži i kod mlađih i zdravih ljudi.


Inače, ja sam ovde nekim bliskim kolegama prevela reči profesora Nestorovića i odmah sam doživela transfer blama. Kolege lekari su me pitali da li je on stvarno profesor na fakultetu, a kad su čuli da je član ekspertske grupe koja treba da predlaže mere za borbu protiv SARS-CoV-2, skandalizovali su se dodatno. Osetila sam potrebu za autocenzurom, jer neke srpske apsurde je teško uopšte prevesti i objasniti kako je nešto tako moguće. Videla sam da je prof. Nestorović izjavio kako nekima smeta što on ispravno citira dostupne statističke podatke i predlaže pozitivni lični stav kao najbolju borbu protiv infekcija.

66 views0 comments

Recent Posts

See All
bottom of page